African Storybook
Menu
Dede Ma A’Bua
Saidi Omar Dramani
Catherine Groenewald
Lugbarati
Dede ma amvu ndra onyiru tu – ondu pie, anya pie, vini ola pie. Te afa ala ndeni ri ndra a'bu yi. Tro Dede ma anzi ma anzi ni ovuzu tre, ani ra ma mva eri ni le tu ri. Dede ni ndra ma omve emu ivile akua saa woro si. Nze mani e'yo ziza 'dii tre. Te e'yo eri ni zi mani te ri alu: pari eri ni a'bua yi 'bazu nizu ri.
O'du alu, ane 'ba 'ba oge ambooni etua Dede vile akua. Maka eri zi oge 'da si eri a'di afa 'ye, omvi ma kini, "Eri oge mani tali ru ri." Oge 'da ma ageia 'ba a'bua bi karakara ru, eri eyi kala oja sawa were vutia. E'yo 'di ca ma asia ku. Azi eri dika, "A'bua bi 'dii a'du afa 'yezu ya?" Omvi ma kini, "Eyi ebibi mani tali ru ri."
Eri ndra mani osuta ru Dede ni nezu, a'bua bi 'dayi nezu, dika oge tali ni 'da nezu. Te Dede asi mati pe ma adri vu. "Dede, kirikiri ite ma ne afa mini ede 'dii" "Ale ni dri onzi ku, mva 'di. Mima 'ye e'yo 'bani 'yo mini ri," nga 'yo mani. Anga nzu ongu si.
Maka mu ago 'bo, ma esu Dede ri amve, te oge pi a'bua bi be yo. "Dede, Oge ta ri ngole, a'bua biyi ngole, afa" Omvita mani esu ri kini, "Eyi pari mani tali ru ri ma alia." Omvita 'da fe mani ayiko ku!
O'du iri ma vutia, Dede pe mati jua 'i vile tuke acizu ri iji. Maka mu jotile njii 'bo, oli nguupi a'bua niza ru ni za ma omvu. Jo alia ndra Dede ma oge ambo tali ni ri, 'ba aku dri ni batania oku ni si. Ma engra tini dika angu nguza ala efupi ania ri.
Ma aya Dede ma o'duko eri ni ma omvezu ri si, "Mi 'dile a'du afa 'ye ya? Mi iji mani tuke mbele." Ma efu eri ma tuke be mbele. "Mi gu munzii 'dini a'du e'yo si ya?" Dede zi ma. Eri ma zita fe ani ra ma nga kiri gu mani eri ma pari tali ni ri nizu ri si.
Drusi ni si, Dede emu ma andri nee. Anzu mbele erivile joa a'bua 'dayi nee dika. A'bua ma kiago alu nipi ra ni 'daa ci. Ma eti alu azi mavile bongo alia. Maka oge ma ti opi 'bo, afu jo tala, 'da ma vutia anya eri mbele ru. Ma esu a'bua 'da alu nde ndra mani nya oko 'dii ra.
Drusi ni si, Dede ni ovu amvua nyaka okuria, anze ma e'yere joa mu a'bua 'dii luu. Eyi ndra woro 'ye ni. Asikolo si, ma e'du a'bua su. Ma efu pa drile si jotileale ru, ma eri Dede ni okele ga amve. Azi a'bua 'dii mbele bongo alia, 'da ma vutia ma ali eri ma ageia si.
Drusi ni ndra o'du cu ni ri. Dede enga o'biti drio. Eri saa woro si a'bua niza 'dii ji ozi cua ola be. A'ye asikolo eri nezu o'du 'da si ku. Te ani ra ma eco ni apa eri si sawa ezu ku.
O'du 'da si ondre si, ma ati pi ma andri be, dika Dede be, 'ba 'dii omve ma. Ani 'ba omve ma a'du e'yo si ri ra. Ini 'da si, ala ma o'du ko. Ani ra engazu o'du 'da si, ma eco ogu oguu dika ku, ma eco Dede ma afa ogu ku, ma ti'ba ma afa ogu ku, dika 'ba ci ri ma afa ogu ku.
You are free to download, copy, translate or adapt this story and use the illustrations as long as you attribute in the following way:
Dede Ma A’Bua
Author - Ursula Nafula
Translation - Saidi Omar Dramani
Illustration - Catherine Groenewald
Language - Lugbarati
Level - Longer paragraphs
© African Storybook Initiative 2014
Creative Commons: Attribution 4.0
Source www.africanstorybook.org
Menu
  • Navigate

    Navigate through the story by swiping right or left or clicking when the cursors changes to an arrow on the right or the left edge of the screen.

    Tap or click on the centre of the page to see, or remove the menu bars at the top and the bottom of the screen. You can also use the ESC key.

    You can use the slider at the bottom as a way to move quickly through the story. On a mobile device tap on the slider before you drag the slider button.

    Click or tap to return to African Storybook.

  • Share
    If you have a Twitter or Facebook account, you can share this story on your page or a page you manage. You can also copy the web link (URL) for this story.
    • Twitter
    • Facebook
    • Url
  • Rate
    Other visitors rated this story

    Tell us how much you liked the story – drag the scroller to highlight one or more stars
    • Submit
  • Comment
    Read other people’s comments on the story, or add your own.
    • Enter your comment
    • Name
    • E-mail
    • Post
  • Translations and adaptations
    • موز جدتي
      Arabic (Translation)
    • Ma nya suahunu bi
      Asante Twi (Translation)
    • Amatoke A'Baba
      Ekegusii (Translation)
    • Grandma's bananas
      English (Original)
    • I learnt a lesson
      English (Adaptation)
    • Grandma's bananas (Colour-in)
      English (Adaptation)
    • Les Bananes De Grand-Mère
      French (Translation)
    • Bananaaje Maamiyo Debbo
      Fulfulde (Translation)
    • Kondomje Maama
      Fulfulde Mbororoore (Translation)
    • Inkonde shaba mama
      IciBemba (Translation)
    • Ngifunde isifundo
      isiZulu (Translation)
    • Ayawa Kakaye
      Kanuri (Translation)
    • Maiũ ma Sũsũ
      Kikamba (Translation)
    • Imineke ya nyogokuru
      Kinyarwanda (Translation)
    • Ndizi za Bibi
      Kiswahili (Translation)
    • Nilipata Funzo
      Kiswahili (Translation)
    • Nayiga essomo
      Luganda (Translation)
    • Dede Vile A’Bua Ri
      Lugbarati (Official) (Translation)
    • Kamarofu ka Kuukhu
      Lumasaaba (Translation)
    • Nayega eisomo
      Lusoga (Translation)
    • Ilmaisurîn Le Kokoô
      Maa (Translation)
    • Amaremwa Ka Kukhu
      Oluwanga (Translation)
    • Ndo guda ngudo
      Tshivenḓa (Translation)
    • Ndzi dyondze dyondzo
      Xitsonga (Translation)
    • Ay Kaayi Banaaney
      Zarma (Translation)
  • Download to read
    Landscape version
  • Download to print
    Portrait (booklet) version
  • Download EPUB